Izložba novih članova SULUV 2026
Otvaranje: 26. januar u 19:00 sati
26.01 – 13.02.2026

U ponedeljak, 26. januara, u 19 časova, u Galeriji SULUV, je otvorena izložba novih članova Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine.
Izložba će trajati do 13. februara 2026. godine.
Novi članovi udruženja, 2026:
Ingrid Raffai, Anastasija Maletaškič, Laura Sagmeister, Jelena Prokopović, Đorđe Aralica, Jovan Petrović, Dajana Petrović Čeković, Sonja Jo, Zvonimir Pudelka, Kristina Zečević, Dunja Stanojević, Marija Kiš, Marina Ilić, Jelena Aleksić, Miroljub Filipović.
(…) Skup prijavljenih kandidata bio je raznovrstan i dinamičan, a primetno je da je većina završila osnovne akademske studije iz oblasti likovnih umetnosti. Prijave su pristizale i od iskusnijih umetnika i od mladih, nedavno diplomiranih stvaralaca. Savet je takođe istakao impresivnu širinu umetničkih izraza kod prijavljenih. Posebno je važno naglasiti da kandidati i kandidatkinje pokazuju visok nivo posvećenosti i profesionalizma u svom radu. U brojnim biografijama primećene su i značajne međunarodne reference, što dodatno potvrđuje kvalitet ove generacije umetnika.
Ingrid Raffai bavi se crtanjem i slikanjem, fotografijom, sito štampom i ilustracijom knjiga. Njene slike uvlače nas u ambijentalne, tamne kompozicije koje deluju kao pogledi u paralelne prostore ili unutrašnje pejzaže svesti. Gotovo kao da posmatrač stoji na granici između sna i stvarnosti. Diplomirala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Anastasija Maletaškič umetnica je koja svojim radovima istražuje svakodnevne rituale i obrasce ponašanja, poput prokrastinacije i rutinskih navika, transformišući ih u vizuelne simbole kroz ponavljanje stilizovanih figura. Na taj način umetnica otkriva slojeve svakodnevice koje često ostaju neprimećeni, pozivajući posmatrača na introspektivno preispitivanje sopstvenih navika. Diplomirala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Laura Sagmeister bavi se apstraktnim prikazima unutrašnjih svetova, koristeći motive poput fragmenata objekata, plodova i ljudskih tela. Njene slike nastaju kroz spontani i intuitivni proces, sličan jazz improvizaciji, gde svaki potez kistom vodi ka sledećem, otkrivajući neočekivane veze. Poput hiperteksta, svaki element na slici vodi nas u drugačije slojeve nesvesnog. Diplomirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Jelena Prokopović kreira monumentalna ulja na platnu, u kojima distorzirane figure nastanjuju napete, dramatične kompozicije, stvarajući osećaj unutrašnje oluje i konflikta. Ove distopične vizije reflektuju savremene probleme ubrzanog života, tehnološke modernizacije i udaljavanja od duhovnih i tradicionalnih vrednosti, povezujući intimni emotivni svet umetnice sa univerzalnim iskustvima. Osnovne akademske i master studije završila na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Đorđe Aralica je vajar koji pretvara svakodnevne predmete u monumentalna umetnička dela, često koristeći teške industrijske materijale poput zavarenih lanaca, metala, prizivajući teme identiteta, prolaznosti, vremena i preobražaja. Njegov rad istražuje granicu između funkcionalnog i simboličnog, materijalnog i duhovnog. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, a doktorirao višemedijsku umetnost na Interdisciplinarnim studijama Univerziteta umetnosti u Beogradu.
Jovan Petrović u svom stvaralaštvu povezuje motive srednjovekovnih srpskih junaka sa ličnim iskustvima – članove svoje porodice prikazuje kao savremene heroje u različitim životnim oblastima. Posebno ga inspiriše industrijski pejzaž Bora: snaga i surovost metalurgije preneta je u njegovim grafikama kroz oštar kontrast crnog i belog. Diplomirao je na specijalističkim studijama na Akademiji umetnosti Ilje Rjepina u Sankt Peterburgu.
Dajana Petrović Čeković istražuje fenomen lika, naličja i maske kao simbola društvenih pritisaka i gubitka autentičnog identiteta. Kroz složene vizuelne kompozicije i kombinovanu tehniku, njeni radovi prikazuju unutrašnje procese, emotivne napetosti i transformacije ličnosti koje nastaju pod uticajem savremenih normi i očekivanja. Završila je osnovne studije na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru na Departmanu za umetnost, a master studije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Sonja Jo koristi prostorne intervencije i skulpturalne formate, a predstavlja se kroz radove koji propituju uticaj vizuelne kulture u svakodnevnoj komunikaciji. Njeni radovi tematizuju transformaciju svakodnevnih simbola, od dečijih igara i TV reklama do istorijskih znakova poput petokrake, istražujući kako ti vizuelni elementi oblikuju kolektivno sećanje i identitet. Osnovne i master studije završila je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Zvonimir Pudelka je vizuelni umetnik i pedagog koji se ističe stvaranjem multimedijalnih i konceptualnih radova. Njegovi projekti nose dvostruka značenja i spajaju vizuelne umetnosti, performans, modu i interakciju sa prirodom. U njima istražuje granice između organskog i veštačkog, prirodnog procesa i umetničke intervencije, propitujući odnos čoveka i prirode, erotike, identiteta i pripadnosti u savremenom svetu. Studirao je, magistrirao i doktorirao na Akademiji likovnih umetnosti u Bratislavi.
Kristina Zečević u svom radu istražuje standarde ženstvenosti i društveno oblikovane predstave o ženskoj lepoti, koristeći motive iz svakodnevnog života i predmete vezane za žensku intimu. Preispitujući granicu između privatnog i javnog, utilitarnog i estetskog, njeni radovi obuhvataju pastelne crteže sa motivima najlon čarapa, kao i ready-made postupke u kojima toalet papiri i pamučni tuferi sa otiscima šminke postaju deo umetničkog izraza. Osnovne i master studije završila je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Dunja Stanojević najčešće se izražava kroz fotografiju, kolaž i grafiku, istražujući svakodnevicu i uobičajene predmete kao umetnički motiv. Njeni radovi stvaraju vizuelne narative koji preispituju značenje potrošačkog društva, ali i iskustvo odrastanja, koristeći tehnike poput riso printa, intervencija sprejem na fotografijama i štampe na lišću. Diplomirala je na Filološko-umetničkom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu, modul Slikarstvo, a master studije završila je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Marija Kiš bavi se skulpturom ljudskog lika i tela, sa posebnim naglaskom na izražajnost forme i emotivnu snagu volumena. Njeni radovi u kamenu odlikuju se istraživanjem unutrašnjih stanja, ali i reinterpretacijom i apstrahovanjem likova, gde se čvrst materijal oblikuje tako da prenese osećaj ‘živog’ i unutrašnje dinamike. Osnovne akademske studije završila na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Marina Ilić je vajarka koja istražuje precizne geometrijske forme, ali i oble, apstrahovane ljudske figure inspirisane umetnosti moderne. Bilo da se radi o geometriji ili organskim oblicima, šupljine i zaobljene površine koriste se kao likovni elementi, stvarajući dijalog između prostora i volumena. Njeni radovi izrađeni su od materijala poput altoklaviranog penabetona, drva i kompozita stiropor-mikrocement, što omogućava kombinaciju trajnosti i lakoće. Diplomirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Jelena Aleksić u svom umetničkom radu izražava se kroz enformel-sliku, grafiku i crtež istražujući čoveka i njegova osećanja. Kroz svoj slikarski izraz, posebno enformel, nastoji da prikaže unutrašnji nemir, tugu i faze razočaranja koje prožimaju savremenog čoveka, istražujući emotivne i duhovne aspekte ovih iskustava. Diplomirala je na Akademiji likovnih umetnosti u Trebinju, Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Master studije završila je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu.
Miroljub Filipović Filimir izražava se kroz slikarstvo i različite medije, istražujući ekspresivnu i simboličku dimenziju ljudskog iskustva. Kroz cikluse poput „Bojilišta“ i „Podnebesja“ razvija kolorističke i formalne kontraste, istražujući preplitanje mikro i makro senzacija iz stvarnog okruženja. Filimir je priredio više od 70 samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu, učestvujući u više od 700 kolektivnih izložbi. Završio Višu umetničku školu u Beogradu.
Iz izveštaja Umetničkog saveta, 2025.
GALERIJA
Fotografije sa otvaranja
SULUV RECENZIJA
Izložba novih članova SULUV-a za 2026. godinu predstavlja snažan i raznovrstan uvid u savremenu umetničku produkciju na prostoru Vojvodine, ali i šire. U kontekstu jubileja osam decenija postojanja Udruženja, ova izložba prevazilazi ulogu pukog predstavljanja novih imena – ona funkcioniše kao indikator vitalnosti jedne institucije koja kontinuitet ne crpi samo iz tradicije, već iz stalnog priliva novih umetničkih praksi i generacijskih perspektiva.
Selekcija, koja je obuhvatila 15 umetnika iz različitih generacijskih i obrazovnih okvira, ukazuje na visoke profesionalne standarde i promišljenu umetničku praksu. Već sam konkursni proces potvrđuje kvalitet ove generacije: veliki broj kandidata, gotovo jednoglasne odluke Saveta i izražena raznovrsnost pristupa svedoče o ozbiljnosti i relevantnosti izbora .
Ono što ovu izložbu čini posebno zanimljivom jeste širok spektar medija i poetika. Od introspektivnih slikarskih praksi koje istražuju unutrašnje pejzaže i emotivne tenzije, preko skulpturalnih istraživanja materijala i forme, do konceptualnih i multimedijalnih radova koji propituju identitet, vizuelnu kulturu i društvene norme – izložba funkcioniše kao polifoni prostor u kojem se različiti umetnički jezici ne sukobljavaju, već međusobno nadopunjuju.
U radovima pojedinih autora prepoznaje se snažna introspektivna linija – interesovanje za lični i kolektivni identitet, psihološka stanja i svakodnevne rituale. Kod drugih, fokus je na materijalnosti i transformaciji objekata, gde se industrijski ili svakodnevni predmeti prevode u simboličke i monumentalne forme. Istovremeno, prisutna je i kritička dimenzija koja se odnosi na savremeno društvo, potrošačku kulturu i konstrukcije rodnih i identitetskih normi.
Izložba novih članova SULUV-a takođe postavlja pitanje uloge umetničkih udruženja danas. Ona podseća da članstvo nije samo formalni status, već aktivna pozicija unutar zajednice – prostor razmene, odgovornosti i solidarnosti. Upravo kroz ovakve izložbe, Udruženje potvrđuje svoju funkciju platforme koja ne samo da afirmiše umetnike, već i oblikuje kontekst u kojem njihovi radovi mogu biti viđeni, interpretirani i vrednovani.
U celini, izložba deluje kao precizno profilisan, ali istovremeno otvoren pregled savremenih umetničkih tendencija. Njena snaga leži u razlici – u sposobnosti da objedini različite glasove bez potrebe za homogenizacijom. Time ona ne samo da predstavlja nove članove, već i sugeriše moguće pravce daljeg razvoja umetničke scene u okviru SULUV-a i izvan njega.
Ana Vrtačnik, članica predsedništva




















